Definition/Hr

Original, v.1.1: English
Translations, v.1.1: العربية • български • català • čeština • Deutsch • Ελληνικά • Esperanto • español • فارسی • français • galego • hrvatski • italiano • 한국어 • македонски • मराठी • norsk bokmål • Nederlands • norsk nynorsk • polski • português • română • русский • slovenčina • slovenščina • svenska • Tiếng Việt
Translations, v.1.0 (update/review pending): suomi
More in progress

Sažetak

Ovaj dokument definira "slobodne kulturne radove" (English: "Free Cultural Works") kao djela ili izraze koji su slobodni za proučavanje, primjenu, kopiranje i/ili prepravljanje od bilo koga za billo koju svrhu. Također opisuje određena dozvoljena ograničenja koja poštuju i štite ove bitne slobode. Definicija razlikuje slobodna djela, i slobodne licence koja se mogu koristiti da pravno zaštite status slobodnog rada. Definicija sama po sebi nije licenca, to je alat, pomoću kojega možemo odlučiti da li posao ili licencu treba uzeti u obzir kao "slobodno".

Preambula

Društveni i tehnološki napredak omogućuju sve većem broju ljudi u svijetu pristup, stvaranje, izmjenjivanje, objavljivanje, i raspačavanje djela raznih vrsta - umjetničkih, znanstvenih i edukacijskih materijala, softvera, članaka - ukratko: bilo čeka što se može pohraniti u digitalnom obliku. Mnoge zajednice pojavile su se koje koriste te nove mogućnosti kako bi stvorile bogatstvo javno korisnih djela.

Većini je autora, neovisno o području njihova rada i amaterskom ili profesionalnom statusu, u interesu biti dio takvog okruženja, u kojem se djela mogu širiti, nanovo koristiti, i dorađivati na kreativan način. Što je lakše nanovo koristiti i doraditi djelo, to je veće naše kulturno bogatstvo.

Kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje ovakvog okruženja, djela autora moraju biti slobodna, a pod slobodama podrazumjevamo:

slobodu korištenja djela i uživanja pogodnosti njihova korištenja
slobodu proučavanja djela i primjene znanja stečenog proučavanjem
slobodu stvaranja i raspačavanja duplikata, u cjelosti ili nekih njihovih dijelova, bilo da se radi o informaciji ili izričaju
slobodu stvaranja izmjena i poboljšanja, te slobodu raspačavanja izmjenjenih djela

Ove slobode trebaju vrijediti za svakoga, bilo gdje, bilo kada. Ne smiju biti ograničenje kontekstom u kojem se djelo koristi. Stvaralaštvo je čin korištenja postojećih sredstava na način koji do tada nije bio zamišljen.

No u većini zemalja ove slobode ne provode se, nego su sputane skupom zakona, koje jednim imenom zovemo zakoni o autorskim pravima. Ti zakoni tretiraju autora dižu na razinu božanskog stvoritelja, dajući im isključiv monopol na to kako se "njihov sadržaj" smije koristiti. Ovaj monopol ometa cvjetanje kulture, a ne pomaže toliko ni ekonomskoj situaciji autora, koliko štiti poslovne modele najmoćnijih izdavačkih kompanija.

Usprkos ovim zakonima, autori svoja djela mogu učiniti slobodnima tako da odaberu jedan od mnogih pravnih dokumenata zvanih slobodne licence. Za autora, odluka da stavi svoje djelo pod slobodnu licencu ne znači da gubi sva svoja prava, nego da drugima daje gore navedene slobode.

Važno je da svako djelo za koje se tvrdi da je slobodno pruža, praktično i bez rizika, gore navedene slobode. Zbog toga u daljnjem tekstu dajemo preciznu definiciju sloboda za licence i autorska djela.

Identificiranje slobodnih kulturnih radova

Ovo je definicija djela slobodne kulture (eng. "Free Cultural Works") na koju vas potičemo da upućujete kada opisujete svoje djelo, kao npr. "Ovo je djelo licencirano slobodnom licencom, kao što je objašnjeno u Definiciji djela slobodne kulture." Ako vam se ne sviđa izraz "Djelo slobodne kulture", možete koristiti općenit pojam "slobodan sadržaj" ili uputiti na jedan od postojećih pokreta koji objašnjavaju slične slobode u specifičnim kontekstima. Također, potičemo vas da koristite logotipove i značke za djela slobodne kulture, koji su u javnoj domeni.

Budite svjesni da takva obilježja ne pružaju prava opisana u ovoj definicij; da bi vaše djelo bilo zaista slobodno, ono mora koristiti jednu od licenci slobodne kulture, ili biti u javnoj domeni.

Preporučujemo da za označavanje djela slobodne kulture ne koristite druge izraze, koji ne prenose jasnu definiciju sloboda, poput "otvoren sadržaj" i "otvoren pristup". Ovi izrazi često se koriste za sadržaj koji je dostupan pod "manje ograničavajućim" uvjetima od onih koje pruža postojeći zakoni o autorskim pravima, ili čak za stvari koje su samo "dostupne na webu".

Definiranje slobodnih kulturnih licenca

Licence su pravno sredstvo pomoću kojih vlasnik određenih zakonskih prava može prenijeti rečena prava trećoj stranci. License slobodnog društva ne oduizmaju prava -- korisnik ih ne mora prihvatiti, a ako ih prihvati, daju mu slobode koje zakon o autorskim pravima sam ne pruža. Ukoliko se prihvate, ne ograničuju niti umanjuju važeće iznimke u zakonu o autorskim pravima.

Osnovne slobode

Kako bi se mogle nazvati "slobodnima" po ovoj definiciji, od licenca se zahtjeva da pružaju sljedeće slobode, bez ograničenja:

Sloboda korištenja i izvođenja djela: Korisniku licence mora biti dozvoljeno koristiti djelo, bilo privatno ili javno, na bilo koji način. Za djela gdje je to važno, ova sloboda treba uključuivati svo izvedeno korištenje ("povezana prava") poput izvođenja ili interpretacije djela. Ne smije postojati iznimka koje se, na primjer, tiču politike ili vjere.
Sloboda proučavanja djela te korištenja stečenih informacija: Korisniku license mora biti dozvoljeno proučiti djelo i koristiti znanje stečeno proučavanjem u bilo koju svrhu. Licenca ne smije, na primjer, ograničiti "obrnuti inženjering".
Sloboda raspačvanja duplikata: Duplikati se mogu prodavati, izmjenjivati, ili davati besplatno, bilo kao dio većeg djela, kolekcije ili zasebno. Ne smije biti ograničenja na količinu informacija koju se smije duplicirati. Također, ne smije biti ograničenja na to tko smije duplicirati informacije, ili gdje se one smiju duplicirati.
Sloboda raspačvanja izvedenih djela: Kako bi se svima pružila mogućnost dorađivanja djela, licensa ne smije ograničiti slobodu raspačavanja izmjenjenih verzija (ili, ukoliko se radi o fizičkim djelima, djela na neki način izvedena iz originala), neovisno o namjeri i svrsi takvih izmjena. Ipak, neka se ograničenja smiju primjeniti kako bi se zaštitilo ključne slobode ili pripisivanje zasluga utorima (vidi ispod).

Dopuštena ograničenja

Ključne slobode ne ometaju sva ograničenja na uporabu ili raspačavanja djela. Poimence; zahtjevanje priznanja zasluga, reciprociteta (i.e., "copyleft"), kao i zaštite ključnih sloboda smatraju se dopuštenim ograničenjima.

Definiranje slobodnih kulturnih radova

Kako bi se moglo smatrati slobodnima, djelo mora biti pod licencom za slobodnu kulturu, ili njegov pravni status mora pružati iste gore pobrojene ključne slobode. To, ipak, nije dovoljan uvjet: Pojedina djela mogu biti neslobodna u svojstvima koja se ne tiču ključnih sloboda. Sljedeći dodatni uvjeti trebaju biti zadovoljeni kako bi se djelo smatralo slobodnim:

Dostupnost izvornih podataka: Kod onih djela dobivenih kompilacijom ili obradom jedne ili više izvornih datoteka, uz samo djelo, i svi korišteni podaci bi trebali biti dostupni pod istim uvjetima. Oni mogu biti: partitura skladbe, modeli korišteni u nekoj 3D sceni, podaci znanstvene literature, izvorni kod računalne aplikacije, ili koje druge slične informacije.
Korištenje slobodnog formata: Za digitalne datoteke, format u kojem je djelo učinjeno dostupnim ne bi smio biti zaštićen patentima, osim ako je besplatno dana globalna, neogreničena i neopoziva dozvola korištenja patentirane tehnologije. Iako se, zbog praktičnih razloga, ponekad mogu koristiti neslobodni formati, duplikat djela u slobodnom formatu mora biti dostupan kako bi se djelo moglo smatrati slobodnim.
Bez tehničkih ograničenja: Djelo također mora biti dostupno na način da gore navedene slobode nisu ograničene nikakvom tehničkom mjerom.
Bez drugih ograničenja ili uvjeta: Samo djelo ne smije biti pokriveno takvim zakonskim ograničenjima (patenti, ugovori i sl.) ili uvjetima (npr. pravo na privatnost) koja bi ometala gore navedene slobode. Određeno djelo moglo bi koristiti postojeće zakonske iznimke autorskom pravu (kako bi se citiralo njime zaštićena djela), a da su samo neki njegovi djelovi zaista slobodni.

Drugim riječima, kada god korisnik djela ne može zakonski ili praktično ostvariti svoje osnovne slobode, djelo se ne može smatrati, niti bi se trebalo zvati "slobodnim".

Daljnje čitanje

Vidi Licence za diskusiju pojedinih licenci, i toga da li zadovoljavaju ovu definiciju ili ne.
Vidi Povijest za pozadinu i zahvale za ovu definiciju.
Vidi Često postavljana pitanja za poneko pitanje i odgovor.
Vidi Portal:Index za tematske stranice o djelima slobodne kulture.

Verzije

Nove verzije ove definicije biti će izdane čim se postigne konsenzus (direktno ili glasanjem, kako je navedeno u stvaralačkom procesu oko predloženih izmjena. Numeriranje će biti: 0.x za prvotno izdane nacrte, 1.x, 2.x .. za važnija izdanja, x.1, x.2 .. za sporedna izdanja. Pod sporednim izdanjem misli se na izmjene teksta na način koji ne utječe na to koje licence ova definicija obuhvaća.