Version 1.1 of the definition has been released. Please help updating it, contribute translations, and help us with the design of logos and buttons to identify free cultural works and licenses!

Definition/Hr: Difference between revisions

From Definition of Free Cultural Works
Jump to navigation Jump to search
(rvv)
 
(7 intermediate revisions by 5 users not shown)
Line 1: Line 1:
{{definition-langs}}
{{definition-langs}}
{|
 
|- bgcolor=lightgray
! Croatian - Hrvatski || English - Original
|- valign=top
| width=55% |
== Sažetak ==
== Sažetak ==
Ovaj dokument definira "slobodne kulturne radove" (English: "Free Cultural Works") kao djela ili izraze koji su slobodni za proučavanje, primjenu, kopiranje i/ili prepravljanje od bilo koga za billo koju svrhu. Također opisuje određena dozvoljena ograničenja koja poštuju i štite ove bitne slobode. Definicija razlikuje ''slobodna djela'', i ''[[licenses|slobodne licence]]'' koja se mogu koristiti da pravno zaštite status slobodnog rada. Definicija sama po sebi nije licenca, to je alat, pomoću kojega možemo odlučiti da li posao ili licencu treba uzeti u obzir kao "slobodno".
|
== Summary ==
This document defines "Free Cultural Works" as works or expressions which can be freely studied, applied, copied and/or modified, by anyone, for any purpose. It also describes certain permissible restrictions that respect or protect these essential freedoms. The definition distinguishes between ''free works'', and ''[[licenses|free licenses]]'' which can be used to legally protect the status of a free work. The definition itself is ''not'' a license; it is a tool to determine whether a work or license should be considered "free."
|- valign=top
|
== Preambula ==
Društveni i tehnološki napredak omogućuju sve većem broju ljudi u svijetu ''pristup, stvaranje, izmjenjivanje, objavljivanje, i raspačavanje'' djela raznih vrsta - umjetničkih, znanstvenih i edukacijskih materijala, softvera, članaka - ukratko: ''bilo čeka što se može pohraniti u digitalnom obliku''. Mnoge zajednice pojavile su se koje koriste te nove mogućnosti kako bi stvorile bogatstvo javno korisnih djela.
Većini je autora, neovisno o području njihova rada i amaterskom ili profesionalnom statusu, u interesu biti dio takvog okruženja, u kojem se djela mogu širiti, nanovo koristiti, i dorađivati na kreativan način. Što je lakše nanovo koristiti i doraditi djelo, to je veće naše kulturno bogatstvo.
Kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje ovakvog okruženja, djela autora moraju biti '''slobodna''', a pod '''slobodama''' podrazumjevamo:
* '''slobodu korištenja''' djela i uživanja pogodnosti njihova korištenja
* '''slobodu proučavanja''' djela i primjene znanja stečenog proučavanjem
* '''slobodu stvaranja i raspačavanja duplikata''', u cjelosti ili nekih njihovih dijelova, bilo da se radi o informaciji ili izričaju
* '''slobodu stvaranja izmjena i poboljšanja''', te slobodu raspačavanja izmjenjenih djela


Ove slobode trebaju vrijediti za svakoga, bilo gdje, bilo kada. Ne smiju biti ograničenje kontekstom u kojem se djelo koristi. Stvaralaštvo je čin korištenja postojećih sredstava na način koji do tada nije bio zamišljen.
Ovaj dokument definira "slobodne kulturne radove" (eng. "Free Cultural Works") kao djela ili izričaje koji su slobodni za proučavanje, korištenje, dupliciranje i/ili prepravljanje od strane bilo koga i u bilo koju svrhu. Također, opisuje određena dozvoljena ograničenja koja poštuju ili štite ove ključne slobode. Definicija razlikuje ''slobodna djela'' od ''[[licenses|slobodnih licenci]]'' koje se mogu koristiti za pravnu zaštitu statusa slobodnog djela. Definicija sama po sebi nije licenca, već alat za prosuđivanje da li bi se djelo ili licencu trebalo smatrati "slobodnom".


No u većini zemalja ove slobode ne provode se, nego su sputane skupom zakona, koje jednim imenom zovemo ''zakoni o autorskim pravima''. Ti zakoni tretiraju autora dižu na razinu božanskog stvoritelja, dajući im isključiv monopol na to kako se "njihov sadržaj" smije koristiti. Ovaj monopol ometa cvjetanje kulture, a ne pomaže toliko ni ekonomskoj situaciji autora, koliko štiti poslovne modele najmoćnijih izdavačkih kompanija.
== Predgovor ==


Usprkos ovim zakonima, autori svoja djela mogu učiniti slobodnima tako da odaberu jedan od mnogih pravnih dokumenata zvanih [[w:license/Hr|slobodne licence]]. Za autora, odluka da stavi svoje djelo pod ''slobodnu licencu'' ne znači da gubi sva svoja prava, nego da drugima daje gore navedene slobode.
Društveni i tehnološki napredak omogućuju sve većem broju ljudi u svijetu ''pristup, stvaranje, mijenjanje, objavljivanje, i raspačavanje'' djela raznih vrsta - umjetničkih, znanstvenih i edukacijskih materijala, softvera, članaka - ukratko: ''bilo čeka što se može pohraniti u digitalnom obliku''. Mnoge zajednice osnovane su kako bi iskoristile te nove mogućnosti i stvorile bogatstvo javno korisnih djela.


Važno je da svako djelo za koje se tvrdi da je slobodno pruža, praktično i bez rizika, gore navedene slobode. Zbog toga u daljnjem tekstu dajemo  preciznu ''definiciju sloboda'' za licence i autorska djela.
Većini je autora, neovisno o području njihova rada i amaterskom ili profesionalnom statusu, u interesu biti dio takvog okruženja u kojem se djela mogu širiti, nanovo koristiti i dorađivati na kreativan način. Što je lakše opetovano koristiti i doraditi djelo, to veće postaje naše kulturno bogatstvo.
|


== Preamble ==
Kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje ovakvog okruženja, djela autora moraju biti '''slobodna''', a pod '''slobodama''' podrazumijevamo:


Social and technological advances make it possible for a growing part of humanity to ''access, create, modify, publish and distribute'' various kinds of works - artworks, scientific and educational materials, software, articles - in short: ''anything that can be represented in digital form''. Many communities have formed to exercise those new possibilities and create a wealth of collectively re-usable works.
* '''slobodu korištenja''' djela i uživanja pogodnosti proizašlih iz njegova korištenja
* '''slobodu proučavanja''' djela i primjene tako stečenog znanja
* '''slobodu stvaranja i raspačavanja duplikata''' informacija ili izričaja, bilo cijelih ili djelomičnih
* '''slobodu stvaranja izmjena i poboljšanja''', te slobodu raspačavanja izmijenjenih djela


Most authors, whatever their field of activity, whatever their amateur or professional status, have a genuine interest in favoring an ecosystem where works can be spread, re-used and derived in creative ways. The easier it is to re-use and derive works, the richer our cultures become.  
Ove slobode trebaju vrijediti za svakoga, bilo gdje i bilo kada. Ne smiju biti ograničene kontekstom u kojem se djelo koristi. Stvaralaštvo je čin korištenja postojećih sredstava na nov, odnosno nepredviđen način.


To ensure the graceful functioning of this ecosystem, works of authorship should be '''free''', and by ''freedom'' we mean:
Naprotiv, u većini zemalja ove slobode nisu na snazi, nego su sputane skupom zakona koje jednim imenom zovemo ''zakoni o autorskim pravima''. Ti zakoni autora dižu na razinu božanskog stvoritelja, dajući im isključiv monopol na to kako se "njihov sadržaj" smije koristiti. Ovaj monopol ometa cvjetanje kulture, a ne pomaže toliko ni ekonomskoj situaciji autora, koliko štiti poslovne modele najmoćnijih izdavačkih kompanija.
* the '''freedom to use''' the work and enjoy the benefits of using it
* the '''freedom to study''' the work and to apply knowledge acquired from it
* the '''freedom to make and redistribute copies''', in whole or in part, of the information or expression
* the '''freedom to make changes and improvements''', and to distribute derivative works


These freedoms should be available to anyone, anywhere, anytime. They should not be restricted by the context in which the work is used. Creativity is the act of using an existing resource in a way that had not been envisioned before.
Bez poduzete akcije od strane autora, njihova djela padaju pod postojeći zakoni o autorskim pravima, što ozbiljno ograničava što drugi mogu i ne mogu s njim činiti. Autori mogu učiniti svoje djelo slobodnim tako da odaberu jedan od pravnih dokumenata koje se nazivaju [[w:license/Hr|slobodnim licencama]]. Za autora, odluka da stavi svoje djelo pod ''slobodnu licencu'' ne znači da gubi sva svoja prava, nego to svima drugima daje gore navedene slobode.


In most countries however, these freedoms are not enforced but suppressed by the laws commonly named ''copyright laws''. They consider authors as god-like creators and give them an exclusive monopoly as to how "their content" can be re-used. This monopoly impedes the flourishing of culture, and it does not even help the economic situation of authors so much as it protects the business model of the most powerful publishing companies.
Važno je da svako djelo za koje se tvrdi da je slobodno, pruža - praktično i bez rizika - gore navedene slobode. Zbog toga u daljnjem tekstu dajemo  preciznu ''definiciju sloboda'' za licence i autorska djela.
 
In spite of those laws, authors can make their works free by choosing among a vast array of legal documents known as [[w:license|free licenses]]. For an author, choosing to put his work under a ''free license'' does not mean that he loses all his rights, but it gives to anyone the freedoms listed above.
 
It is important that any work that claims to be free provides, practically and without any risk, the aforementioned freedoms. This is why we hereafter give a precise '''definition of freedom''' for licenses and for works of authorship.
|- valign=top
|


== Identificiranje slobodnih kulturnih radova ==
== Identificiranje slobodnih kulturnih radova ==
Ovo je ''definicija djela slobodne kulture'' (eng. "Free Cultural Works") na koju vas potičemo da upućujete kada opisujete svoje djelo, kao npr. "Ovo je djelo licencirano slobodnom licencom, kao što je objašnjeno u ''Definiciji djela slobodne kulture''." Ako vam se ne sviđa izraz "Djelo slobodne kulture", možete koristiti općenit pojam "slobodan sadržaj" ili uputiti na jedan od [[Existing Movements/Hr|postojećih pokreta]] koji objašnjavaju slične slobode u specifičnim kontekstima. Također, potičemo vas da koristite [[logos and buttons/Hr|logotipove i značke za djela slobodne kulture]], koji su u javnoj domeni.


Budite svjesni da takva obilježja ''ne'' pružaju prava opisana u ovoj definicij; da bi vaše djelo bilo zaista slobodno, ono mora koristiti jednu od [[Licenses/Hr|licenci]] slobodne kulture, ili biti u javnoj domeni.
Ovo je ''definicija djela slobodne kulture'' (eng. "Free Cultural Works") i potičemo vas da na nju upućujete kada opisujete svoje djelo, npr. na sljedeći način: "Ovo je djelo licencirano slobodnom licencom, kao što je objašnjeno u ''Definiciji djela slobodne kulture''." Ako vam se ne sviđa izraz "Djelo slobodne kulture", možete koristiti općenit pojam "slobodan sadržaj" ili uputiti na jedan od [[Existing Movements/Hr|postojećih pokreta]] koji objašnjavaju slične slobode u specifičnim kontekstima. Također, potičemo vas da koristite [[logos and buttons/Hr|logotipove i značke za djela slobodne kulture]], koji pripadaju javnoj domeni.


Preporučujemo da za označavanje djela slobodne kulture ne koristite druge izraze, koji ne prenose jasnu definiciju sloboda, poput "otvoren sadržaj" i "otvoren pristup". Ovi izrazi često se koriste za sadržaj koji je dostupan pod "manje ograničavajućim" uvjetima od onih koje pruža postojeći zakoni o autorskim pravima, ili čak za stvari koje su samo "dostupne na webu".
Budite, molimo, svjesni da takva obilježja sama ''ne'' pružaju prava opisana u ovoj definicij; kako bi vaše djelo bilo zaista slobodno, ono mora koristiti jednu od [[Licenses/Hr|licenci]] slobodne kulture, ili biti u javnoj domeni.
|


== Identifying Free Cultural Works ==
Preporučujemo da ne koristite druge izraze za označavanje djela slobodne kulture, koji ne prenose jasnu definiciju sloboda, poput "otvoren sadržaj" i "otvoren pristup". Ovi izrazi često se koriste za sadržaj koji je dostupan pod "manje ograničavajućim" uvjetima od onih koje pružaju postojeći zakoni o autorskim pravima, ili čak za djela koje su samo "dostupna na webu".


This is the ''Definition of Free Cultural Works'', and when describing your work, we encourage you to make reference to this definition, as in, "This is a freely licensed work, as explained in the ''Definition of Free Cultural Works''."  If you do not like the term "Free Cultural Work," you can use the generic term "Free Content," or refer instead to one of the [[Existing Movements|existing movements]] that express similar freedoms in more specific contexts. We also encourage you to use the [[logos and buttons|Free Cultural Works logos and buttons]], which are in the public domain.
Please be advised that such identification does ''not'' actually confer the rights described in this definition; for your work to be truly free, it must use one of the Free Culture [[Licenses]] or be in the public domain.
We discourage you to use other terms to identify Free Cultural Works which do not convey a clear definition of freedom, such as "Open Content" and "Open Access." These terms are often used to refer to content which is available under "less restrictive" terms than those of existing copyright laws, or even for works that are just "available on the Web".
|- valign=top
|
== Definiranje slobodnih kulturnih licenca ==
== Definiranje slobodnih kulturnih licenca ==
Licence su pravno sredstvo pomoću kojih vlasnik određenih zakonskih prava može prenijeti rečena prava trećoj stranci. License slobodnog društva ne oduizmaju prava -- korisnik ih ne mora prihvatiti, a ako ih prihvati, daju mu slobode koje zakon o autorskim pravima sam ne pruža. Ukoliko se prihvate, ne ograničuju niti umanjuju važeće iznimke u zakonu o autorskim pravima.
|


== Defining Free Culture Licenses ==
Licence su pravno sredstvo pomoću kojih vlasnik određenih zakonskih prava može prenijeti rečena prava trećim osobama. License slobodnog društva ne oduzimaju prava -- korisnik ih ne mora prihvatiti, a ako ih prihvati, daju mu slobode koje zakon o autorskim pravima sam ne pruža. Ukoliko se prihvate, ne ograničuju niti umanjuju važeće iznimke u zakonu o autorskim pravima.


Licenses are legal instruments through which the owner of certain legal rights may transfer these rights to third parties. Free Culture Licenses do not take any rights away -- they are always optional to accept, and if accepted, they grant freedoms which copyright law alone does not provide. When accepted, they never limit or reduce existing exemptions in copyright laws.
|- valign=top
|
=== Osnovne slobode ===
=== Osnovne slobode ===


Kako bi se mogle nazvati "slobodnima" po ovoj definiciji, od licenca se zahtjeva da pružaju sljedeće slobode, bez ograničenja:
Kako bi se mogle nazivati "slobodnima" po ovoj definiciji, od licenci se zahtjeva da pružaju sljedeće slobode, bez ograničenja:


* '''Sloboda korištenja i izvođenja djela:''' Korisniku licence mora biti dozvoljeno koristiti djelo, bilo privatno ili javno, na bilo koji način. Za djela gdje je to važno, ova sloboda treba uključuivati svo izvedeno korištenje ("povezana prava") poput izvođenja ili interpretacije djela. Ne smije postojati iznimka koje se, na primjer, tiču politike ili vjere.
* '''Sloboda korištenja i izvođenja djela:''' Korisniku licence mora biti dozvoljeno bilo kakvo korištenje djela, bilo privatno ili javno. Za ona djela za koja je to važno, ova sloboda treba uključivati svo izvedeno korištenje ("povezana prava"), poput izvođenja ili interpretacije djela. Ne smiju postojati iznimke koje se, na primjer, tiču politike ili vjere.
* '''Sloboda proučavanja djela te korištenja stečenih informacija:''' Korisniku license mora biti dozvoljeno proučiti djelo i koristiti znanje stečeno proučavanjem u bilo koju svrhu. Licenca ne smije, na primjer, ograničiti "obrnuti inženjering".
* '''Sloboda proučavanja djela i korištenja stečenih informacija:''' Korisniku licence mora biti dozvoljeno proučiti djelo i koristiti znanje stečeno proučavanjem u bilo koju svrhu. Licenca ne smije, na primjer, sputavati "obrnuti inženjering".
* '''Sloboda raspačvanja duplikata:''' Duplikati se mogu prodavati, izmjenjivati, ili davati besplatno, bilo kao dio većeg djela, kolekcije ili zasebno. Ne smije biti ograničenja na količinu informacija koju se smije duplicirati. Također, ne smije biti ograničenja na to tko smije duplicirati informacije, ili gdje se one smiju duplicirati.
* '''Sloboda raspačavanja duplikata:''' Duplikati se mogu prodavati, razmjenjivati, ili besplatno davati, bilo kao dio većeg djela, kolekcije ili zasebno. Ne smije biti ograničenja na količinu informacija koju se smije duplicirati. Također, ne smije biti ograničenja na to tko smije duplicirati informacije, ili gdje se one smiju duplicirati.
* '''Sloboda raspačvanja izvedenih djela:''' Kako bi se svima pružila mogućnost dorađivanja djela, licensa ne smije ograničiti slobodu raspačavanja izmjenjenih verzija (ili, ukoliko se radi o fizičkim djelima, djela na neki način izvedena iz originala), neovisno o namjeri i svrsi takvih izmjena. Ipak, neka se ograničenja smiju primjeniti kako bi se zaštitilo ključne slobode ili pripisivanje zasluga utorima (vidi ispod).
* '''Sloboda raspačavanja izvedenih djela:''' Kako bi se svima pružila mogućnost dorađivanja djela, licenca ne smije ograničiti slobodu raspačavanja izmijenjenih verzija (ili, radi li se o fizičkim djelima, djela na neki način izvedena iz originala), neovisno o namjeri i svrsi takvih izmjena. Ipak, neka se ograničenja smiju primijeniti kako bi se zaštitilo rečene ključne slobode ili pripisivanje zasluga utorima (vidi ispod).
|


=== Essential freedoms ===
In order to be recognized as "free" under this definition, a license must grant the following freedoms without limitation:
* '''The freedom to use and perform the work:''' The licensee must be allowed to make any use, private or public, of the work. For kinds of works where it is relevant, this freedom should include all derived uses ("related rights") such as performing or interpreting the work. There must be no exception regarding, for example, political or religious considerations.
* '''The freedom to study the work and apply the information:''' The licensee must be allowed to examine the work and to use the knowledge gained from the work in any way. The license may not, for example, restrict "reverse engineering".
* '''The freedom to redistribute copies:''' Copies may be sold, swapped or given away for free, as part of a larger work, a collection, or independently. There must be no limit on the amount of information that can be copied. There must also not be any limit on who can copy the information or on where the information can be copied.
* '''The freedom to distribute derivative works:''' In order to give everyone the ability to improve upon a work, the license must not limit the freedom to distribute a modified version (or, for physical works, a work somehow derived from the original),  regardless of the intent and purpose of such modifications. However, some restrictions may be applied to protect these essential freedoms or the attribution of authors (see below).
|- valign=top
|
=== Dopuštena ograničenja ===
=== Dopuštena ograničenja ===


Ključne slobode ne ometaju sva ograničenja na uporabu ili raspačavanja djela. Poimence; zahtjevanje priznanja zasluga, reciprociteta (i.e., "copyleft"), kao i zaštite ključnih sloboda smatraju se [[Permissible_restrictions/Hr|dopuštenim ograničenjima]].
Ne ometaju sva ograničenja uporabe ili raspačavanja djela ključne slobode. Preciznije; zahtjevanje priznanja zasluga, reciprocitetne suradnje (i.e., "copyleft"), kao i zaštite ključnih sloboda smatraju se [[Permissible_restrictions/Hr|dopuštenim ograničenjima]].
|


=== Permissible restrictions ===
Not all restrictions on the use or distribution of works impede essential freedoms. In particular, requirements for attribution, for symmetric collaboration (i.e., "copyleft"), and for the protection of essential freedom are considered [[permissible restrictions]].
|- valign=top
|
== Definiranje slobodnih kulturnih radova ==
== Definiranje slobodnih kulturnih radova ==
Kako bi se moglo smatrati slobodnima, djelo mora biti pod licencom za slobodnu kulturu, ili njegov pravni status mora pružati iste gore pobrojene ključne slobode. To, ipak, nije dovoljan uvjet: Pojedina djela mogu biti neslobodna u svojstvima koja se ne tiču ključnih sloboda. Sljedeći dodatni uvjeti trebaju biti zadovoljeni kako bi se djelo smatralo slobodnim:
* '''Dostupnost izvornih podataka:''' Kod onih djela dobivenih kompilacijom ili obradom jedne ili više izvornih datoteka, uz samo djelo, i svi korišteni podaci bi trebali biti dostupni pod istim uvjetima. Oni mogu biti: partitura skladbe, modeli korišteni u nekoj 3D sceni, podaci znanstvene literature, izvorni kod računalne aplikacije, ili koje druge slične informacije.
* '''Korištenje slobodnog formata:''' Za digitalne datoteke, format u kojem je djelo učinjeno dostupnim ne bi smio biti zaštićen patentima, osim ako je besplatno dana globalna, neogreničena i neopoziva dozvola korištenja patentirane tehnologije. Iako se, zbog praktičnih razloga, ponekad mogu koristiti neslobodni formati, duplikat djela u slobodnom formatu mora biti dostupan kako bi se djelo moglo smatrati slobodnim.
* '''Bez tehničkih ograničenja:''' Djelo također mora biti dostupno na način da gore navedene slobode nisu ograničene nikakvom tehničkom mjerom.
* '''Bez drugih ograničenja ili uvjeta:''' Samo djelo ne smije biti pokriveno takvim zakonskim ograničenjima (patenti, ugovori i sl.) ili uvjetima (npr. pravo na privatnost) koja bi ometala gore navedene slobode. Određeno djelo moglo bi koristiti postojeće zakonske iznimke autorskom pravu (kako bi se citiralo njime zaštićena djela), a da su samo neki njegovi djelovi zaista slobodni.
Drugim riječima, kada god korisnik djela ne može zakonski ili praktično ostvariti svoje osnovne slobode, djelo se ne može smatrati, niti bi se trebalo zvati "slobodnim".


|
Kako bi se moglo smatrati slobodnim, djelo mora biti pod licencom slobodne kulture, ili njegov pravni status mora pružati iste gore pobrojane ključne slobode. Ipak, to nije jedini uvjet. Pojedina djela mogu biti neslobodna na druge načine, i njima ograničiti ključne slobode. Sljedeći dodatni uvjeti trebaju biti zadovoljeni kako bi se djelo moglo smatrati slobodnim:


== Defining Free Cultural Works ==
* '''Dostupnost izvornih podataka:''' Kod djela dobivenih kompilacijom ili obradom jedne ili više izvornih datoteka, uz samo djelo, i svi korišteni podaci trebali bi biti dostupni pod jednakim uvjetima. To mogu biti: partitura skladbe, modeli korišteni u 3D sceni, podaci iz znanstvenog rada, izvorni kod računalne aplikacije, ili koje druge slične informacije.
* '''Korištenje slobodnog formata:''' Za digitalne datoteke, format u kojem je djelo učinjeno dostupnim ne bi smio biti zaštićen patentima, osim ako je besplatno dana globalna, neograničena i neopoziva dozvola korištenja patentirane tehnologije. Iako se neslobodni formati mogu ponekad koristiti zbog praktičnih razloga, duplikat djela u slobodnom formatu mora biti dostupan kako bi se djelo moglo smatrati slobodnim.
* '''Bez tehničkih ograničenja:''' Djelo mora biti dostupno na način da gore navedene slobode nisu ograničene nikakvom tehničkom mjerom.
* '''Bez drugih ograničenja ili uvjeta:''' Samo djelo ne smije biti pokriveno takvim zakonskim ograničenjima (patenti, ugovori i sl.) ili uvjetima (npr. pravo na privatnost) koja bi ometala gore navedene slobode. Određeno djelo moglo bi koristiti postojeće zakonske iznimke autorskom pravu (u svrhu citiranja njime zaštićena djela), a da su samo neki njegovi dijelovi zaista slobodni.


In order to be considered free, a work ''must'' be covered by a Free Culture License, or its legal status ''must'' provide the same ''essential freedoms'' enumerated above. It is not, however, a sufficient condition. Indeed, a specific work may be non-free in other ways that restrict the essential freedoms. These are the additional conditions in order for a work to be considered free:
Drugim riječima, kada god korisnik djela ne može zakonski ili praktično ostvariti svoje osnovne slobode, djelo se ne može smatrati, niti bi se trebalo zvati "slobodnim".


* '''Availability of source data:''' Where a final work has been obtained through the compilation or processing of a source file or multiple source files, all underlying source data should be available alongside the work itself under the same conditions. This can be the score of a musical composition, the models used in a 3D scene, the data of a scientific publication, the source code of a computer application, or any other such information.
* '''Use of a free format:''' For digital files, the format in which the work is made available should not be protected by patents, unless a world-wide, unlimited and irrevocable royalty-free grant is given to make use of the patented technology. While non-free formats may sometimes be used for practical reasons, a free format copy ''must'' be available for the work to be considered free.
* '''No technical restrictions:''' The work must be available in a form where no technical measures are used to limit the freedoms enumerated above.
* '''No other restrictions or limitations:''' The work itself must not be covered by legal restrictions (patents, contracts, etc.) or limitations (such as privacy rights) which would impede the freedoms enumerated above. A work may make use of existing legal exemptions to copyright (in order to cite copyrighted works), though only the portions of it which are unambiguously free constitute a free work.
In other words, whenever the user of a work cannot legally or practically exercise his or her basic freedoms, the work cannot be considered and should not be called "free."
|- valign=top
|
== Daljnje čitanje ==
== Daljnje čitanje ==


* Vidi [[Licenses/Hr|Licence]] za diskusiju pojedinih licenci, i toga da li zadovoljavaju ovu definiciju ili ne.
* Vidi [[Licenses/Hr|Licence]] za diskusiju o pojedinim licencama i tome da li zadovoljavaju ovu definiciju.
* Vidi [[History/Hr|Povijest]] za pozadinu i zahvale za ovu definiciju.
* Vidi [[History/Hr|Povijest]] za pozadinu i zasluge za ovu definiciju.
* Vidi [[FAQ/Hr|Često postavljana pitanja]] za poneko pitanje i odgovor.
* Vidi [[FAQ/Hr|Često postavljana pitanja]] za pokoje pitanje i odgovor.
* Vidi [[Portal:Index]] za tematske stranice o djelima slobodne kulture.
* Vidi [[Portal:Index]] za tematske stranice o djelima slobodne kulture.
|
== Further reading ==


* See [[Licenses]] for discussion of individual licenses, and whether they meet this definition or not.
* See [[History]] for acknowledgments and background on this definition.
* See the [[FAQ]] for some questions and answers.
* See [[Portal:Index]] for topic-specific pages about free cultural works.
|- valign=top
|
== Verzije ==
== Verzije ==


Nove verzije ove definicije biti će izdane čim se postigne konsenzus (direktno ili glasanjem, kako je navedeno u [[authoring process/Hr|stvaralačkom procesu]] oko predloženih izmjena. Numeriranje će biti: 0.x za prvotno izdane nacrte, 1.x, 2.x .. za važnija izdanja, x.1, x.2 .. za sporedna izdanja. Pod sporednim izdanjem misli se na izmjene teksta na način koji ne utječe na to koje licence ova definicija obuhvaća.
Nove verzije ove definicije biti će izdane čim se postigne dogovor (direktno ili glasanjem, kako je navedeno u [[authoring process/Hr|stvaralačkom procesu]] oko predloženih izmjena. Numeriranje će biti: 0.x za prvotno izdane nacrte, 1.x, 2.x .. za važnija izdanja, x.1, x.2 .. za sporedna izdanja. Pod sporednim izdanjima misli se na takve izmjene teksta koje ne utječu na to koje su licence obuhvaćene ovom definicijom.
|
 
== Versioning ==
 
New versions of this definition shall be released as soon as a consensus (achieved directly or through a vote, as per the [[authoring process]]) has developed around suggested changes. Numbering shall be 0.x for initial draft releases, 1.x, 2.x .. for major releases, x.1, x.2 .. for minor releases. A minor release is made when the text is modified in ways which do not have an impact on the scope of existing or hypothetical licenses covered by this definition.
|}


__NOTOC__
__NOTOC__

Latest revision as of 13:05, 27 December 2016

Sažetak[edit]

Ovaj dokument definira "slobodne kulturne radove" (eng. "Free Cultural Works") kao djela ili izričaje koji su slobodni za proučavanje, korištenje, dupliciranje i/ili prepravljanje od strane bilo koga i u bilo koju svrhu. Također, opisuje određena dozvoljena ograničenja koja poštuju ili štite ove ključne slobode. Definicija razlikuje slobodna djela od slobodnih licenci koje se mogu koristiti za pravnu zaštitu statusa slobodnog djela. Definicija sama po sebi nije licenca, već alat za prosuđivanje da li bi se djelo ili licencu trebalo smatrati "slobodnom".

Predgovor[edit]

Društveni i tehnološki napredak omogućuju sve većem broju ljudi u svijetu pristup, stvaranje, mijenjanje, objavljivanje, i raspačavanje djela raznih vrsta - umjetničkih, znanstvenih i edukacijskih materijala, softvera, članaka - ukratko: bilo čeka što se može pohraniti u digitalnom obliku. Mnoge zajednice osnovane su kako bi iskoristile te nove mogućnosti i stvorile bogatstvo javno korisnih djela.

Većini je autora, neovisno o području njihova rada i amaterskom ili profesionalnom statusu, u interesu biti dio takvog okruženja u kojem se djela mogu širiti, nanovo koristiti i dorađivati na kreativan način. Što je lakše opetovano koristiti i doraditi djelo, to veće postaje naše kulturno bogatstvo.

Kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje ovakvog okruženja, djela autora moraju biti slobodna, a pod slobodama podrazumijevamo:

  • slobodu korištenja djela i uživanja pogodnosti proizašlih iz njegova korištenja
  • slobodu proučavanja djela i primjene tako stečenog znanja
  • slobodu stvaranja i raspačavanja duplikata informacija ili izričaja, bilo cijelih ili djelomičnih
  • slobodu stvaranja izmjena i poboljšanja, te slobodu raspačavanja izmijenjenih djela

Ove slobode trebaju vrijediti za svakoga, bilo gdje i bilo kada. Ne smiju biti ograničene kontekstom u kojem se djelo koristi. Stvaralaštvo je čin korištenja postojećih sredstava na nov, odnosno nepredviđen način.

Naprotiv, u većini zemalja ove slobode nisu na snazi, nego su sputane skupom zakona koje jednim imenom zovemo zakoni o autorskim pravima. Ti zakoni autora dižu na razinu božanskog stvoritelja, dajući im isključiv monopol na to kako se "njihov sadržaj" smije koristiti. Ovaj monopol ometa cvjetanje kulture, a ne pomaže toliko ni ekonomskoj situaciji autora, koliko štiti poslovne modele najmoćnijih izdavačkih kompanija.

Bez poduzete akcije od strane autora, njihova djela padaju pod postojeći zakoni o autorskim pravima, što ozbiljno ograničava što drugi mogu i ne mogu s njim činiti. Autori mogu učiniti svoje djelo slobodnim tako da odaberu jedan od pravnih dokumenata koje se nazivaju slobodnim licencama. Za autora, odluka da stavi svoje djelo pod slobodnu licencu ne znači da gubi sva svoja prava, nego to svima drugima daje gore navedene slobode.

Važno je da svako djelo za koje se tvrdi da je slobodno, pruža - praktično i bez rizika - gore navedene slobode. Zbog toga u daljnjem tekstu dajemo preciznu definiciju sloboda za licence i autorska djela.

Identificiranje slobodnih kulturnih radova[edit]

Ovo je definicija djela slobodne kulture (eng. "Free Cultural Works") i potičemo vas da na nju upućujete kada opisujete svoje djelo, npr. na sljedeći način: "Ovo je djelo licencirano slobodnom licencom, kao što je objašnjeno u Definiciji djela slobodne kulture." Ako vam se ne sviđa izraz "Djelo slobodne kulture", možete koristiti općenit pojam "slobodan sadržaj" ili uputiti na jedan od postojećih pokreta koji objašnjavaju slične slobode u specifičnim kontekstima. Također, potičemo vas da koristite logotipove i značke za djela slobodne kulture, koji pripadaju javnoj domeni.

Budite, molimo, svjesni da takva obilježja sama ne pružaju prava opisana u ovoj definicij; kako bi vaše djelo bilo zaista slobodno, ono mora koristiti jednu od licenci slobodne kulture, ili biti u javnoj domeni.

Preporučujemo da ne koristite druge izraze za označavanje djela slobodne kulture, koji ne prenose jasnu definiciju sloboda, poput "otvoren sadržaj" i "otvoren pristup". Ovi izrazi često se koriste za sadržaj koji je dostupan pod "manje ograničavajućim" uvjetima od onih koje pružaju postojeći zakoni o autorskim pravima, ili čak za djela koje su samo "dostupna na webu".

Definiranje slobodnih kulturnih licenca[edit]

Licence su pravno sredstvo pomoću kojih vlasnik određenih zakonskih prava može prenijeti rečena prava trećim osobama. License slobodnog društva ne oduzimaju prava -- korisnik ih ne mora prihvatiti, a ako ih prihvati, daju mu slobode koje zakon o autorskim pravima sam ne pruža. Ukoliko se prihvate, ne ograničuju niti umanjuju važeće iznimke u zakonu o autorskim pravima.

Osnovne slobode[edit]

Kako bi se mogle nazivati "slobodnima" po ovoj definiciji, od licenci se zahtjeva da pružaju sljedeće slobode, bez ograničenja:

  • Sloboda korištenja i izvođenja djela: Korisniku licence mora biti dozvoljeno bilo kakvo korištenje djela, bilo privatno ili javno. Za ona djela za koja je to važno, ova sloboda treba uključivati svo izvedeno korištenje ("povezana prava"), poput izvođenja ili interpretacije djela. Ne smiju postojati iznimke koje se, na primjer, tiču politike ili vjere.
  • Sloboda proučavanja djela i korištenja stečenih informacija: Korisniku licence mora biti dozvoljeno proučiti djelo i koristiti znanje stečeno proučavanjem u bilo koju svrhu. Licenca ne smije, na primjer, sputavati "obrnuti inženjering".
  • Sloboda raspačavanja duplikata: Duplikati se mogu prodavati, razmjenjivati, ili besplatno davati, bilo kao dio većeg djela, kolekcije ili zasebno. Ne smije biti ograničenja na količinu informacija koju se smije duplicirati. Također, ne smije biti ograničenja na to tko smije duplicirati informacije, ili gdje se one smiju duplicirati.
  • Sloboda raspačavanja izvedenih djela: Kako bi se svima pružila mogućnost dorađivanja djela, licenca ne smije ograničiti slobodu raspačavanja izmijenjenih verzija (ili, radi li se o fizičkim djelima, djela na neki način izvedena iz originala), neovisno o namjeri i svrsi takvih izmjena. Ipak, neka se ograničenja smiju primijeniti kako bi se zaštitilo rečene ključne slobode ili pripisivanje zasluga utorima (vidi ispod).

Dopuštena ograničenja[edit]

Ne ometaju sva ograničenja uporabe ili raspačavanja djela ključne slobode. Preciznije; zahtjevanje priznanja zasluga, reciprocitetne suradnje (i.e., "copyleft"), kao i zaštite ključnih sloboda smatraju se dopuštenim ograničenjima.

Definiranje slobodnih kulturnih radova[edit]

Kako bi se moglo smatrati slobodnim, djelo mora biti pod licencom slobodne kulture, ili njegov pravni status mora pružati iste gore pobrojane ključne slobode. Ipak, to nije jedini uvjet. Pojedina djela mogu biti neslobodna na druge načine, i njima ograničiti ključne slobode. Sljedeći dodatni uvjeti trebaju biti zadovoljeni kako bi se djelo moglo smatrati slobodnim:

  • Dostupnost izvornih podataka: Kod djela dobivenih kompilacijom ili obradom jedne ili više izvornih datoteka, uz samo djelo, i svi korišteni podaci trebali bi biti dostupni pod jednakim uvjetima. To mogu biti: partitura skladbe, modeli korišteni u 3D sceni, podaci iz znanstvenog rada, izvorni kod računalne aplikacije, ili koje druge slične informacije.
  • Korištenje slobodnog formata: Za digitalne datoteke, format u kojem je djelo učinjeno dostupnim ne bi smio biti zaštićen patentima, osim ako je besplatno dana globalna, neograničena i neopoziva dozvola korištenja patentirane tehnologije. Iako se neslobodni formati mogu ponekad koristiti zbog praktičnih razloga, duplikat djela u slobodnom formatu mora biti dostupan kako bi se djelo moglo smatrati slobodnim.
  • Bez tehničkih ograničenja: Djelo mora biti dostupno na način da gore navedene slobode nisu ograničene nikakvom tehničkom mjerom.
  • Bez drugih ograničenja ili uvjeta: Samo djelo ne smije biti pokriveno takvim zakonskim ograničenjima (patenti, ugovori i sl.) ili uvjetima (npr. pravo na privatnost) koja bi ometala gore navedene slobode. Određeno djelo moglo bi koristiti postojeće zakonske iznimke autorskom pravu (u svrhu citiranja njime zaštićena djela), a da su samo neki njegovi dijelovi zaista slobodni.

Drugim riječima, kada god korisnik djela ne može zakonski ili praktično ostvariti svoje osnovne slobode, djelo se ne može smatrati, niti bi se trebalo zvati "slobodnim".

Daljnje čitanje[edit]

  • Vidi Licence za diskusiju o pojedinim licencama i tome da li zadovoljavaju ovu definiciju.
  • Vidi Povijest za pozadinu i zasluge za ovu definiciju.
  • Vidi Često postavljana pitanja za pokoje pitanje i odgovor.
  • Vidi Portal:Index za tematske stranice o djelima slobodne kulture.

Verzije[edit]

Nove verzije ove definicije biti će izdane čim se postigne dogovor (direktno ili glasanjem, kako je navedeno u stvaralačkom procesu oko predloženih izmjena. Numeriranje će biti: 0.x za prvotno izdane nacrte, 1.x, 2.x .. za važnija izdanja, x.1, x.2 .. za sporedna izdanja. Pod sporednim izdanjima misli se na takve izmjene teksta koje ne utječu na to koje su licence obuhvaćene ovom definicijom.


Retrieved from "https://freedomdefined.org/index.php?title=Definition/Hr&oldid=21316"